S ciljem poticanja kornatskih tradicijskih djelatnosti (ovčarstvo, pčelarstvo, maslinarstvo), promocije lokalnih tradicijskih proizvoda te povezivanja proizvođača i ponuđača, Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“, Turistička zajednica općine Murter-Kornati i Turistička zajednica Šibensko-kninske županije, u periodu od 3. – 20. lipnja organiziraju gastro-manifestaciju „Dani kornatske janjetine“.
Medijski pokrovitelj manifestacije je Radio Ritam.
U tom periodu i za individualne posjetitelje (1.) i za grupe posjetitelja (2.) pripremljeni su zanimljivi gastro-sadržaji kojim se upotpunjuje doživljaj posjeta prekrasnom Kornatskom otočju.
1. PONUDA ZA NAUTIČARE
U tom će se periodu u šest kornatskih restorana/konoba posluživati jela od kornatske janjetine. Za cijenu od 220 kn/osobi, gosti će uživati u 3 „kornatska“ slijeda. Okosnicu predjela i glavnog jela čini kornatska janjetina dok će za desert biti poslužene domaće slastice obogaćene lokalnim proizvodima (maslinovo ulje, suhe smokve, kornatski med,…). U cijenu je uključena i čaša vina/soka.
Iznimka je OPG Stiniva koja će gostima nuditi isključivo janjetinu „ispod peke“ te fritule.
Restorani/konobe uključeni u manifestaciju:
- Konoba Opat – otok Kornat ( www.opat-kornati.com ; +385 91 224 7878)
- Konoba Beban – uvala Gujak, otok Kornat (+385 91 544 3507)
- Konoba Levrnaka – otok Levrnaka ( www.konoba-levrnaka.hr ; +385 91 435 3777)
- Konoba Stiniva – uvala Stiniva, otok Kornat (+385 98 937 1893)
- Restoran Fešta – uvala Golubovac, otok Žut ( www.zut.hr +385 99 347 3519)
- Konoba Žmara – uvala Sabuni, otok Žut (+385 98 194 6831)
2. JEDNODNEVNI ORGANIZIRANI GASTRO-IZLET
Tijekom Dana kornatske janjetine organiziraju se jednodnevni gastro-izleti u Nacionalni park Kornati. Izleti uključuju posjet južnom dijelu NP Kornati (obilazak oko zone stroge zaštite Purara) te uživanje u „kornatskom“ ručku od 3 slijeda u Konobi Opat. Poslije ručka, posjetiteljima je na raspolaganju vrijeme za odmor, kupanje ali i šetnju do vrha Opata odakle se pruža prekrasan pogled na Kornate i Murterske škoje. Cijena izleta iznosi 330 kn. Polasci su iz Murtera, a planiraju se u sljedećim terminima:
- Subota, 4.6.
- Srijeda, 8.6.
- Subota, 11.6.
- Srijeda, 15.6.
- Subota, 18.6.
- Ponedjeljak, 20.6.
Izlete voze m/b Otac Božidar ( www.tureta-tours.hr ) , m/b Račić ( www.murterin.com/trips/Kornati_tour i m/b Torcida ( www.mbtorcida-izleti.hr ).
Rezervacije na 022 434 995 ili na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
OVČARSTVO I MASLINARSTVO - ČUVARI KORNATSKE BAŠTINE
Jedan od razloga zaštite dijela Kornatskog otočja nacionalnim parkom jest i antropogeni krajobraz - kamenjarski pašnjak - nastao ljudskim djelovanjem (redovitim paljenjem radi ispaše).
Murterini i Betinjani su u Kornate došli 30-ih godina XVII. stoljeća. Tadašnji vlasnici pašnjaka, zadarska vlastela, tražili su pouzdane pastire za čuvanje svojih stada. Murterini i Betinjani, koji su živjeli na prenapučenom otoku Murteru, s druge su strane, tražili egzistencijalni prostor izvan matičnog otoka. Koriste dar s neba i odlaze na Kornate čuvati stoku. Tijekom druge polovice 19. stoljeća kupuju posjede i postaju gospodari Kornata.
Sve do kraja 19. stoljeća, pašnjaci su zauzimali najveći dio Kornata te je u to vrijeme glavna djelatnost bila upravo stočarstvo (ovce i koze). Kamenjarski pašnjaci su se redovito palili kako bi se osigurala hrana za stoku. Tridesetih godina 19. stoljeća tek je 0,81% površine bilo pod kulturama i to pretežno pod vinovom lozom (manje maslinom). Vinova loza je rasla unutar kornatskih polja koja su bila opasana nasadima maslina. Intenzivnije krčenje i sadnja vinove loze na Kornatima poklopila se s kupnjom Kornata i pojavom bolesti vinove loze u Francuskoj, do tada vodećim proizvođačem vina u Europi. U posljednjih dvadeset godina 19. stoljeća broj obrađenih površina povećao se za 40%. U to se, zlatno doba, Murterini, tada vlasnici najvećeg dijela Kornata, uključuju u novčanu ekonomiju europskog tržišta. Dolazak filoksere na kornatske otoke dovodi do uništenja kornatskih vinograda, pa su se Murterini intenzivnije okrenuli maslinarstvu (uz poticaj austrijske uprave i otvaranje tržišta). Nova krčenja kornatskog pašnjaka izvodila su se isključivo radi sadnje masline. Dodatni poticaj krčenju bilo je vrlo povoljno tržište ulja te relativno mala pažnja koju je trebalo posvetiti maslini. Početkom 20. stoljeća, na Kornate dolaze i prvi pčelari koji, zbog specifičnosti kornatske vegetacije, proizvode vrhunski kornatski med.
Danas u Kornatima vinove loze više nema, a procjenjuje se da se na području NP Kornati nalazi oko 18 000 stabala maslina. Udio obradivih površina danas je isti kao nekada, samo su one najvećim dijelom zapuštene. Maslinici zauzimaju 5,17% ukupne površine Nacionalnog parka. Ostatak površine zauzimaju uglavnom kamenjarski pašnjaci čije su zajednice (Festuco-Koelerietum splendentis H-ić. 1975 i Stipo-Salvietum officinalis H-ić. (1956) 1958) danas NATURA 2000 staništa koje „održava“ upravo ovčarstvo. U novije vrijeme vlasnici polako odustaju od stoke i okreću se lakšim turističkim djelatnostima. Prema dostupnim podatcima, danas se na području parka nalazi oko 2000 grla ovaca.
Očuvanje ovčarstva na Kornatima omogućava očuvanje vrijednih kamenjarskih pašnjaka te je ovo jedna od mjera kojima želimo potaknuti Kurnatare za očuvanjem te važne tradicijske djelatnosti na području Kornata.
_________________________________________________________________________________
Ova manifestacija je planirana Strategijom i akcijskim planom razvoja održivog turizma na širem području NP Kornati (Aktivnost 4. Povezivanje proizvođača i ponuđača te kreiranje turističkih paketa).