Sove se, kao predatori, nalaze na samom vrhu hranidbenih piramida i osjetljive su na promjene u staništu, te su od posebnog značaja kao indikatori stabilnosti kopnenih (otočnih) ekosistema.

To se osobito odnosi na ušaru, koja je krupna ptica i prava je "noćna smjena" orlovima. Ušara Bubo bubo danas je u većem dijelu Europe rijetka i ugrožena vrsta. U Hrvatskoj su biologija i ekologija ušare vrlo slabo istraženi. Ipak, i iz malobrojnih podataka može se zaključiti da je i kod nas došlo do značajnog pada brojnosti i smanjenja životnog prostora ove vrste. Prije stotinjak godina gnijezdila je na području čitave Hrvatske, kako na otocima i priobalju, tako i u unutrašnjosti.

Danas je ušara vrlo vjerojatno izumrla u područjima središnje i istočne Hrvatske, a još je uvijek relativno brojna samo u primorju. Ušara je vrlo atraktivna ptica i najveća je europska sova visine tijela oko 70 cm, s rasponom krila 160-190 cm. Ima karakteristične narančaste oči i na glavi su joj istaknuti pernati čuperci nalik ušima po čemu je i dobila ime. Ušara (kao i sve druge sove) ima jednu zanimljivu prilagodbu, a to je da leti nečujno. Letna i repna pera nemaju oštre rubove (poput ostalih ptica) već su resasta. Na taj se način prigušuje let i neopaženo prilazi plijenu kojeg usmrćuje velikim i snažnim kandžama. Što se tiče vida i sluha, tu su nenadmašne. Oba osjetila su izuzetno dobro razvijena i u svom preživljavanju u prirodi koristi ih podjednako (ovisi o situaciji).

Ušara nastanjuje otvorene predjele i upravo su kamenjarski pašnjaci (staništa najraširenija na kornatskom otočju) idealna lovišta ove vrste. Obično se gnijezdi na policama stijena, spiljama, poluspiljama, većim pukotinama ili na samom tlu (npr. ispod krošnje crnike). Jaja (2-4 komada) polaže na golo tlo, tj. ne radi klasično gnijezdo. Nakon nešto više od tridesetak dana , mladi se izvaljuju iz jaja i pokriveni su gustim pahuljastim paperjem. U to vrijeme njihovog odrastanja, uokolo gnijezda može se naći pregršt raznih kostiju, krila i perije ptica (najčešće mladih galebova), a najviše gvalica. Što su to gvalice ??? Gvalice su neprobavljivi dijelovi plijena koje sova izbaci kroz usta. Ukratko to je jedna "mješavina" kostiju, perija, dlake i dr. fino umotana u grudice. U dobi od 6 mjeseci starosti, mladi se osamostaljuju i počinju tražiti svoje mjesto pod suncem.

Ova vrsta se nalazi na listi ugroženih gnjezdarica Europe jer je postala rijetka i ugrožena vrsta, dok je za područje Hrvatske relativno brojnija u priobalju i na otocima sa statusom kategorije ugroženosti – niskorizična, tj. nije pred izumiranjem, ali bi uskoro mogla biti.
Procjena brojnosti ušare u NP Kornati je 5 – 7 parova.